Svi postovi po kategorijama

Svi postovi Organskog carstva po kategorijama

  Kako bi Vam omogućila lakše snalaženje i traženje objavljenih postova Organskog carstva složila sam ih po kategorijama. Klikom na bilo koji naslov direktno se otvara Vaš željeni post. :) Korak po korak do vlastitog organskog vrta: Čišćenje i priprema zemljišta Izrada tople gredice Sjetva mog eko povrtnjaka Vrtlarski radovi u rano proljeće Kako složiti kompostnu hrpu? Kako povećati broj glista u organskom vrtu? Početak vrtlarske sezone Mješovita sadnja Osnove organskog vrtlarenja 1. dio Osnove organskog vrtlarenja 2.dio Urbani vrt 1.dio Urbani vrt 2. dio Božje ovčice kao zaštitnice organskog vrta Recikliranje jesenskog lišća Kako pripremiti organski vrt za zimu Prepoznavanje tipa tla u vašem vrtu Poboljšanje strukture tla i njeni poboljšivači Određivanje i mijenjanje pH vrijednosti tla Biljke kao indikatori tla Planiranje plodoreda u organskom vrtu Malčiranje - prekrivanje tla organskom masom Sjetva sjemena u zatvorenom - uzgoj presadnica Planiranje sjetve/sadnje u organskom vrtu B il

Mikorizne gljive i njihov značaj u organskom uzgoju bilja



U posljednje vrijeme sve više se susrećemo sa temom mikoriznih gljiva u tlu, iako mnogima još nije jasno koja je njihova uloga i što to znači za sve nas.
Stoga, u ovom tekstu koji ću opisati na najjednostavniji način, želja mi je približiti Vam ovu tematiku kako bi shvatili pravi značaj što je to vrtlarenje u skladu s prirodom.
Zahvaljujući mikorizi sada je jasno kako žive šume diljem svijeta bez uplitanja čovjeka.

Mikoriza je simbioza između biljke i gljive u kojoj obje u tom odnosu dobivaju njima potrebne hranjive tvari.
Mikoriza u prijevodu znači ,, gljive na korijenu ,, grč. mykes - gljiva, lat.rhiza - korijenje.

Dijele se u dvije glavne kategorije :

1. Ektomikoriza - stvara mrežu hifa između korijenovih stanica i hife koje obavijaju korijenje te prodiru u okolno tlo.
2. Endomikoriza - stvara posebne strukture za izmjenu tvari sa biljkom unutar korijenovih stanica i tvore mrežu finih hifa u tlu.

Smatra se da su mikorizne gljive u simbiozi sa 90 % bilja, a da simbiozu ne stvaraju sa kupusnjačama (kupus, cvjetača, brokula ), šećernom repom i ciklom te rododendronima i azaleama.


Iako znanost još i danas proučava ovaj prirodni fenomen mikoriza u tlu, prvi ju je otkrio poljski botaničar Franciszek Kamienski davne 1880 godine.
Znanstvenici su složni da je značaj mikoriza  jedino pravo rješenje za budućnost zemlje i zaštitu ekosustava, a poštivanjem ovoga oblika suživota moguće je postići najjeftinija i najsveobuhvatnija rješenja za postizanje intenzivne proizvodnje koja će biti u skladu sa prirodnim zakonima.

Poštivanjem ove mudrosti Majke Zemlje u mogućnosti smo zaustaviti procese degradacije i samouništenja koje nam naveliko prijete.

Naime, uvođenjem agrokemikalija u poljoprivrednu proizvodnju ( nekontrolirana upotreba umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu ),  intenzivan uzgoj bilja ( monokulture), te učestalo korištenje mehanizacije, dovelo je do uništavanja ove fascinantne i inteligentne podzemne mreže u kojoj je sve međusobno povezano.

Mikorizne gljive u tlu igraju ulogu dostavljača potrebnih hranjiva biljci, kojoj su ta hranjiva nedostupna, jer se nalaze izvan dosega njenog korijenskog sustava. Također, biljka nema potrebne enzime kako bi rastvorila mineralne tvari u tlu, pa je ovisna o gljivama koje to rade umjesto nje.
Gljiva putem micelija (produžetak primarnog korijena biljke), doseže za potrebnim hranjivim tvarima (fosfor, kalij, kalcij,dušik, cink...),  razlaže ih pomoću enzima i dostavlja biljci  u obliku koji ona može apsorbirati.
Mikoriza višestruko povećava površinu korijenovog sustava pomoću hormona rasta kojeg u sebi sadrži, regulira pH, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i gnojidbom, proizvodi prirodne antibiotike koji štite biljku od patogenih gljiva i štetnih bakterija u tlu.
Za uzvrat, gljiva od biljke dobiva dio proizvoda fotosinteze koji izlučuje iz korjenja (šećeri, bjelančevine, složeniji ugljikohidrati).
Ove interakcije događaju se cijelo vrijeme biokemijskim putem u području korijenja ( rizosfera).

Zdravo tlo je zajednica desetaka tisuća vrsta organizama koje se hrane biljnim izlučevinama pa oni brane biljku od patogenih organizama kako bi sačuvali hranu za sebe.
Preoravanjem, prekapanjem i primjenom agrokemikalija narušava se ova, nama nevidljiva mreža živih organizama koji su naši saveznici u uzgoju bilja i stvaranju plodnog, zdravog i rahlog tla.
Svjesnim djelovanjem i vrtlarenjem u skladu sa prirodom, možemo postići puno bolje rezultate u proizvodnji zdrave hrane, a najbolji način povećanja različitih vrsta organizama u tlu je dodavanje kvalitetnog komposta i kompostnih čajeva te naravno minimalna obrada tla.
Ovo je sjajno jer u ovom slučaju manje rada znači više uspjeha. :)


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Tablica dobrih i loših susjeda u vrtu

Krumpir pod slamom / vrt bez prekopavanja

Tušt (portulak) - lijek iz božje ljekarne