Svi postovi po kategorijama

Svi postovi Organskog carstva po kategorijama

  Kako bi Vam omogućila lakše snalaženje i traženje objavljenih postova Organskog carstva složila sam ih po kategorijama. Klikom na bilo koji naslov direktno se otvara Vaš željeni post. :) Korak po korak do vlastitog organskog vrta: Čišćenje i priprema zemljišta Izrada tople gredice Sjetva mog eko povrtnjaka Vrtlarski radovi u rano proljeće Kako složiti kompostnu hrpu? Kako povećati broj glista u organskom vrtu? Početak vrtlarske sezone Mješovita sadnja Osnove organskog vrtlarenja 1. dio Osnove organskog vrtlarenja 2.dio Urbani vrt 1.dio Urbani vrt 2. dio Božje ovčice kao zaštitnice organskog vrta Recikliranje jesenskog lišća Kako pripremiti organski vrt za zimu Prepoznavanje tipa tla u vašem vrtu Poboljšanje strukture tla i njeni poboljšivači Određivanje i mijenjanje pH vrijednosti tla Biljke kao indikatori tla Planiranje plodoreda u organskom vrtu Malčiranje - prekrivanje tla organskom masom Sjetva sjemena u zatvorenom - uzgoj presadnica Planiranje sjetve/sadnje u organskom vrtu B il

Sjetva i uzgoj jesenskog graška u organskom vrtu


Cvijet i  mahune graška

Grašak (lat. Pisum sativum) je jednogodišnja biljka koja pripada porodici mahunarki.
Pogodan je za hladnija područja, odnosno sije se tijekom hladnijih mjeseci u godini. Uzgojem različitih sorti grašak se može brati od svibnja do rujna.
Postoje tri sorte graška visoki ( do 180 cm), srednje visoki i niski ( 40 - 60 cm), te rani (60 dana), srednje rani i kasni ( oko 90 dana do berbe).
Kod viših temperatura grašku prijeti opasnost od pojave pepelnice (lišće i mahune izgledaju kao da su posuti brašnom), i plamenjače (sivkaste pjege na donjoj strani lišća).
Dobrodošao je u svakom povrtnjaku, jer osim što je izgledom privlačan i ukusan za jelo, vrlo je korisna povrtlarska kultura u svakom vrtu, jer pomoću korijena, fiksira dušik iz zraka, pa će tlo nakon graška, ali i svih mahunarki, biti obogaćeno dušikom koji će biti hrana slijedećoj kulturi koja će doći na njegovo mjesto u vrtu.

Iako se grašak sije uglavnom u rano proljeće, dok su temperature zraka niže, a tlo relativno vlažno, ali ne i smrznuto, moguće ga je sijati i u jesen, krajem listopada ili početkom studenog ako temperatura nije ispod 10 stupnjeva.
Uz malčiranje i dobro drenirano tlo dobro podnosi zimu.
Nakon što u jesen oslobodimo mnoge gredice u povrtnjaku, prije nego započnemo sa sjetvom drugih povrtlarskih kultura, potrebno je napraviti plan sjetve i poštivanje plodoreda i dobrosusjedskih odnosa u vrtu.
Grašak pripada grupi "samonepodnošljivih" biljki, pa je primjena širokog plodoreda obavezna, kako bi se izbjegle mogućnosti zaraza i štetnika u tlu.
Znači grašak ne bi smio doći na isto mjesto u vrtu četiri godine.
Dobri susjedi grašku su mrkva, krastavac, zelena salata, kopar, kupus, rotkva, špinat, rotkvica, celer i kukuruz.
Ne podnosi susjedstvo graha, graška, rajčice, krumpira, luka, češnjaka i poriluka.

Grašak, ali i sve mahunarke koje sijemo u svom vrtu, svake godine posijat ćemo na drugo mjesto kako bi tlo obogatili dušikom, a kako grašak ima relativno kratku vegetaciju, nakon njega možemo zasijati još jednu kulturu u istoj kalendarskoj godini.
Da bi dušik koji se fiksira na korijenu biljke ostao u tlu, nakon što uberemo mahune, biljku ne smijemo čupati iz zemlje, već vrtnim škarama odrezati nadzemni dio, a korijen na kojem se nalaze kvržičaste bakterije obogaćene dušikom, ostaviti u zemlji.

Priprema tla 

Za uzgoj graška potrebno je tlo dobro prorahliti i prekopati nešto dublje (oko 30 cm), jer je korijen graška vretenast te prodire duboko u tlo, čak na dubinu i do 120 cm.
Idealno je napraviti povišene gredice kako se voda ne bi zadržavala na tlu, što bi bilo pogubno za sjeme.
Grašak najbolje uspijeva na slabo kiselim do neutralnim tlima pH 6,5 - 7,5.
Ako je tlo kiselije, nekoliko tjedana prije sjetve, kod pripreme gredice, dobro je dodati malo drvenog pepela koji alkalizira tlo i obogaćuje kalijom, pa je i to svojevrsna gnojidba koja je grašku i te kako dobrodošla.
Grašak najbolje uspijeva na tlima koji su slabije do srednje pognojeni, pa je prilikom sadnje dovoljno dodati vrtnog komposta u kučice ili redove, ovisno o vrsti sadnje koju smo odabrali.
U proljeće obično grašku nije potrebna prihrana, osim ako su biljke slabije razvijene, može se dodati još vrtnog komposta.



Sjetva 

Sjetvu u jesen najbolje je obaviti početkom studenog ako temperature nisu ispod 10°C, jer je to i najniža temperatura klijanja.

Dobro je odabrati rane kultivare, jer su manje podložni graškovu savijaču koji napada grašak kod viših temperatura.
Sije se u redove 2-3 cm zrno od zrna, na dubinu 4 cm, sa razmakom između redova oko 30 cm, ili u kućice 6-8 zrna te razmakom od 30-tak cm.
Nakon nicanja dobro je pomalčirati tlo oko biljčica, što će ih zaštititi u hladnim zimskim mjesecima.
Grašak dobro podnosi temperature ispod ništice i do -8 stupnjeva.



Prošlu jesen  u svom vrtu posadila sam nisku i otpornu sortu Mali provansalac i kako je dobro urodila, odlučila sam je zasijati i ove jeseni.
Mislim da je dobro pokušati sa jesenjom sjetvom, iako mnogi misle da je rizična, ali ja volim isprobavati, a imam vremena i u proljeće ponoviti sjetvu ako se ova jesenja pokaže neuspješnom.
Također, može se desiti da proljetna sjetva bude odgođena zbog obilnijih kiša, a kako grašak ne podnosi visoke temperature (kasnija sjetva),može se desiti da izostane urod pa je svakako dobro pokušati s jesenjom sjetvom.

Njega

U proljeće, kada se temperatura popne iznad 10°C biljčice počinju svoj nagli razvoj, pa im je potrebno osigurati potpornje.

Grašak ima vitice koje se hvataju na mrežu, granje ili kolce, što će ga spasiti od polijeganja, ali i od truljenja u slučaju češćih proljetnih kiša.
Za niske sorte također je potrebno postaviti oslonac, jer i one mogu narasti do 70- tak cm, ako je tlo bolje pognojeno, a u svom vrtu najviše volim razgranato granje (sjetva u kučice), koje se može naći u svakom šumarku ili mrežu za krastavce (sjetva u redove).





Kada grašak naraste oko 15-tak cm, potrebno ga je ogrnuti slamom, radi zadržavanja vlage u tlu da bi se bolje razvio korjenov sustav.
Također je potrebno čupati iznikli korov kojeg i nema previše ako tlo redovno prekrivamo nekom organskom masom (slama, sijeno i sl.).
Kada grašak počne cvjetati, potrebno ga je jednom tjedno zaliti za suhog vremena.

Krajem svibnja (sjetvom ranih kultivara), možemo očekivati i berbu prvih odebljalih mahuna graška.
Niske sorte obično imaju do tri berbe, negdje do kraja lipnja, kada se stabljika počinje sušiti. 
Organski vrtlari tada vrtnim škarama uklone stabljike i pohrane u kompost, a korijenje bogato dušikom ostave u tlu te na mjesto graška sade kulture kojima je potrebno mnogo dušika za razvoj (lisnato povrće).



Sjeme graška može se naći u svim poljoapotekama, ali je uglavnom tretirano.
Takvo sjeme moguće je pročistiti kod proljetnog zalijevanja upotrebom enzima,koji je izvrstan za čišćenje svih otrova i zagađenja, a sve o enzimu možete pročitati u jednom od mojih prijašnjih postova.
Također je dobro sačuvati vlastito sjeme koje će se potpuno pročistiti kroz nekoliko generacija.
Grašak koji želimo sačuvati za sjeme potrebno je ostaviti na stabljici dok se mahune ne osuše, nakon čega je potrebno oljuštiti mahune i zrno još prosušiti da u njima ne bude nimalo vlage. Sjeme spremiti u staklene teglice na tamno i suho mjesto. 

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Tablica dobrih i loših susjeda u vrtu

Krumpir pod slamom / vrt bez prekopavanja

Tušt (portulak) - lijek iz božje ljekarne