Čišćenje i priprema zemljišta

Kako bi pripremila zemljište za svoj eko vrt bilo je potrebno puno toga obaviti. Zemljište je bilo zakorovljeno i zapušteno i čekalo nas je mnogo posla oko krčenja i čišćenja. Suho granje smo palili na jednoj hrpi kako bi iskoristili pepeo za alkaliziranje i gnojidbu tla, a svu preostalu organsku masu ( sijeno, trava ) slagali smo na kompostnu hrpu, a i svo zeleno granje koje smo isjeckali u vrtnoj sjeckalici. Zemlja je napokon bila čista, kompostne hrpe složene i sada sam obratila pažnju na tip i strukturu tla. Naime, primijetila sam da je tlo prilično zbijeno i ljepljivo na dodir, a na nekim mjestima voda se zadržavala u udubinama na površini, što je sve pokazatelj loše strukture tla. Struktura tla je određena prethodnim načinima obrade, odnosno kako je tlo bilo održavano u prošlosti, a kako moje nije nikad obrađivano, shvatila sam da ću morati popraviti strukturu tla kako bi biljke mogle nesmetano rasti.

Kako bi odredila tip tla, iskopala sam na nekoliko različitih mjesta zemlju te među dlanovima oblikovala valjčiće. Zemlja je bila ljepljiva, vlažna, hladna, nije se mrvila i sadržavala je čestice gline što je upučivalo na glinasto tlo.

Glinasta tla imaju svojih prednosti, ali i nedostataka. Mogu biti bogata hranjivim tvarima i vodom ali ih je potrebno prozračiti kako bi bili dostupni biljkama.

Zato sam odlučila prvu godinu dati izorati jedan komad zemlje, a onda ga postepeno obogačivati organskom tvari, sa minimalnom obradom, kako bi popravila strukturu i omogučila život mnogim korisnim mikroorganizmima koji su zaslužni za recikliranje organske tvari, razgrađujući je tako da su hranjive tvari dostupne biljkama.

Nakon dubljeg oranja u zemlju smo frezom unijeli pijesak, kako bi se zemljište barem malo usitnilo te da ga je lakše dalje obrađivati.

Napokon sam mogla planirati izgled svoga povrtnjaka.
Odlučila sam uzdignuti gredice kako bi se u proljeće zemlja brže zagrijavala, a višak oborina ne bi zadržavao na površini gredica što pogoduje ranijoj sjetvi u proljeće.

Izmjerila sam širinu i dužinu vrta, kako bi mogla odrediti koliko će biti gredica,ako ih odvojim stazama širine oko 30 centimetara.
Pomoću užeta i kolčića počela sam praviti staze tako da sam zemlju sa staza stavljala na okolne gredice kako bi ih izdigla.

Planiranje izgleda budućeg povrtnjaka je od velike važnosti, zato je dobro svoj plan prvo nacrtati na papiru, odrediti veličinu i izgled gredica kako bi vaš vrt bio maksimalno funkcionalan.
Također je važno pri planiranju organskog vrta obratiti pažnju na dobre i loše susjede u vrtu, te sve to zapisati u plan vašeg povrtnjaka.

Svoj povrtnjak sam podijelila na različite dužine gredica, a širinu gredica sam napravila od jednog metra kako bi sa sviju strana mogla dohvatiti biljke na sredini gredica.

Kada sam formirala svoj povrtnjak, motikom sam prekopala svaku gredicu kako bi povadila što više korova prije same sadnje.